POČETNA HSKLA ►►

 

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

1995 . 2014

Dostupni brojevi AlkGlas

2015 . -->

 

 

 

◄ strana 1

Alk. gl. 5 /2016. (222) str. 6 - 9

strana 10 ►

Godina XXII.                Zagreb, listopad 2016.               broj 5 / 222

Jeronim Špoljar

MOJ ŽIVOTE

Svakome od nas

Ponekad ponestaje gorivo života - ljubav

Osmijeh u cik zore

I pokoja suza pred počinak

Toliko toga htio sam ti reći

Ali opijen žestokim pićem

Ja sanjao sam svoj san

Tvoje sam ruke micao sa svog tijela

Tvoj dah me budio u mamurno jutro

Usne su tvoje nestajale

U magli u daljini

Daleko - daleko od mene

Ja živim sam za sebe

Poput lutalice lutah morima pića

Moj čamac osta nasukan

U sobi zvanoj Čežnja

Probudih se i pokrenu' vesla

Na odjelu 4, u sobi 5

Hotela zvanog Čežnja

Tad shvatih da volim te, moj živote.

Homo Sapiens i ovisnost

Bio je to šok za liječenog alkoholičara, koji je i antropološki entuzijast, otkriti da opijanje psihoaktivnim supstancama seže

Obiteljski prolemi

daleko u prapovijest, čak i da je kratkoročno imalo evolutivnu prednost za jedinku Hominida pod utjecajem opijata. Ali je šok ubrzo nestao spoznajom da su posljedice konzumiranja psihotropnih plodova bile jednako razorne kao i današnje opijanje suvremenog čovjeka, podvrste Homo Sapiens Sapiens.

Postojanje psihotropnih biljaka je starije od postojanja bilo koje klase reptila, ptica i sisavaca. Nemamo spoznaje o utjecaju psihoaktivnih supstanci iz tih biljaka na jedinke prapovijesnih klasa životinja sve do "Kognitivne revolucije" samoga Homo Sapiensa negdje oko 75.000 godina p.n.e. (prije naše ere). To je razdoblje kada je "procvala" svijest čovjeka kao adaptacija prirodnom selekcijom. Kognitivnu revoluciju Homo Sapiensa je, u odnosu na prethodne i ostalih tridesetak Homo vrsta, obilježavala finija koordinacija oko-ruka te izrada finijih alata i oružja i razvoj vještina korištenja istih, složeniji društveni odnosi, složenija govorna komunikacija i na kraju genocidnost - istrebljenje svih drugih vrsta u svakom eko-sustavu u kojem se Homo Sapiens naseli.

Čovjek je, kao i druge žive vrste, psihoaktivne supstance otkrio u svojoj potrazi za hranom. Bili su to plodovi koji su sadržavali nikotin, kokain, efedrin/kat i meskalin, te biljka kanabis i fermentirano voće. Hraneći se tom prirodnom ponudom pračovjek je osjetio utjecaj opijata kao trenutačno suzbijanje boli, straha i stresa, i to iskoristio kao privremenu prednost za dobitak, da tijekom procesa

Žvakanje koke

prirodne selekcije baš on sigurno dođe do ulova divljači i pobjedu nad protivnikom ili grabežljivcem, nahrani obitelj i poživi još koji dan, ne uzimajući u obzir da vlastitom pogreškom i slabošću, a pod utjecajem opijata, može i stradati, što se događalo. Činio je to kao ni jedna druga živa vrsta te stekao biološku i fizičku podlogu za ovisnost. Uvijek su slijedili simptomi apstinencijskog sindroma.

"Poljoprivredna revolucija" od prije samo 10.000 godina je radikalno unijela pomutnju i velike probleme u fizičko i psihičko funkcioniranje čovjeka. Od nomadskog načina života lovaca-sakupljača starog oko 200.000 godina od pojave Homo Sapiensa, suvremeni je čovjek u kratkom roku prešao na sjedilački način života vlastitim uzgojem biljnih namirnica i pripitomljavanjem životinja za eksploataciju. Posljedice se i danas pogoršavaju. Omasovljavanje pučanstva, složeniji društveni odnosi, stvaranje viška hrane, pojava političke, ekonomske i svećeničke elite s jedne strane te siromašnih masa s druge strane, doprinijelo je povećanju broja i intenzitetu svakodnevnih stresora, kao i eskalaciji konflikata unutar same vrste.

Zbog navedene revolucionarne promjene, i više štete nego koristi po ljudsku i sve ostale žive vrste, nastavljanje konzumiranja opijata se od kratkoročne evolutivne prednosti sada vidno pretvorilo u zloupotrebu psihoaktivnih supstanci kod sve većeg broja ljudi.

Fermentirano voće

Pritisci prirodne selekcije su u suvremenom razdoblju neznatni, na snazi su novi pritisci raznih vrsta i podvrsta društvene, seksualne, ekonomske i kulturalne selekcije. Tako za čovjeka koji zloupotrebljava opijate postaje beznačajna komponenta opstanka, a naglašava se komponenta podizanja raspoloženja i ublažavanja boli nastale obiljem stresora, kao i lažni osjećaj dobitka. Zbog već postojeće vlastite fizičke i psihičke podloge za ovisnost o opijatima, dodatnim društvenim pritiskom suvremeno čovječanstvo sve masovnije obolijeva od kronične ovisnosti. Posljedice su razorne po zdravlje ljudi do razmjera pandemije, kako po društvene odnose pojedinca tako i za ostale članove društva.

Željko Bošnjak, ing., P.B.“Sv.Ivan“, Odjel IV

Bibliografija:

"The evolutionary origins and significance of drug addiction" US National Institues of Health, US National Library of Medicine, National Center for Biotechnical Information,

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1174878/

"How Humans Evolved", 2nd Edition by Robert Boyd, Joan B. Silk

Povijest mog alkoholizma

Jednom je netko rekao da sva velika putovanja počinju prvim korakom. To važi i za putovanja u propast i pogibelj. Jednako tako, može se reći i da jedno takvo putovanje može početi i prvom čašom, odnosno bocom alkoholnog pića. Tu je mogućnost da ćete završiti mnogo, mnogo izvjesnija. Ovisi ponajprije kojom se ustrajnošću držite toga puta. Ne mora biti nužno, znam ja mnogo ljudi koji su alkoholna pića držali na distanci, nikako ih se ne bi moglo nazvati potpunim trezvenjacima, a poživjeli su dugo. Do kraja svog života bi si svako malo popili, pogotovo poslije dobrog ručka, odnosno večere. Kakvu opasnost bi im mogla predstavljati čaša vina poslije npr. pečenke. To je zato što su cijeli život znali sebi reći: „E, sad je dosta!“. Do sljedeće prigode moglo je proteći puno vremena i nije ih to niti malo opterećivalo.

Ja si, na svoju žalost, više ne mogu priuštiti takavluksuz. Pečenku da, ali vina poslije obroka niti kapljicu, jer će to biti početak novog recidiva, preduboko sam zabrazdio u ovisnost o alkoholu. I ta kapljica će me opet vratiti na stranputica kojeg se želim maknuti. Na žalost, predobro sam upoznao zavodljivost alkohola, kako efikasno lomi moju volju i naslućujem da će trebati jako mnogo ustrajnosti. Alkohol je vrlo žilav neprijatelj i ako mu postanete rob, predstoji vam vrlo teška (i neizvjesna) borba.

Djetinjstvo i mladost sam proveo u obitelji fakultetski obrazovanih roditelja. Oca sam vidio pijanog samo na obiteljskim domjencima, vrlo rijetko, a doma nije pio baš nikad. Majka se isto klonila pića,  najviše čašu vina poslije obroka (isto rijetko). Niti brat ne pije. Svo troje su i nepušači.

Osnovna škola mi je išla odlično, do moje desete godine. Čak se pričalo da preskočim godinu školovanja, da nakon završenog drugog razreda prijeđem izravno u četvrti. Od toga na kraju nije bilo ništa. Trzavice između roditelja su počele sa mojih deset godina, a koincidirale su sa mojim lošim ocjenama (slučajno ili ne). Nekadašnje petice i četvorke zamijenile su trojke i dvojke, a počele su se pojavljivati i jedinice. Roditelji su na to „pošizili“. Majka mi je par puta prenijela očeve riječi da me se odriče.

Srednja škola mi je išla još gore, pogotovo matematika. Jedinice su bile konstanta. Ne bih htio pričati šta sam tada mislio o njoj, nego što mislim sada. Cijenim sve ljude koji odlično rade svoj posao, bez obzira o kojem se to poslu radi. Profesorica je bila stroga, ali pravična, imala je kriterij. Moj je problem bio što za matematiku nisam imao nikakvih sklonosti. Za književnost, glazbenu i likovnu umjetnost sam u srednjoj školi otkrio da je to moj pravi interes. Gurao sam sve više knjiga na tu temu. Od roditelja nisam dobio za to ni najmanju emocionalnu potporu, a niti materijalnu.

O mom evenutalnom studiju na Filozofskom fakultetu nisam se usudio niti zucnuti, znajući unaprijed da će njihova reakcija biti negativna – inzistirali su da upišem neki tehnički fakultet (FER, tada ETF, strojarstvo). Ti fakulteti jamče sigurno zaposlenje, dobro plaću i odgovarajući društveni ugled. Tehnički fakultet? Ja koji sam muku mučio sa matematikom? Ipak sam se upisao na geodetski fakultet i očekivano, neslavno propao.

Gubitak kontrole pijenja smještam u sredinu devedesetih godina prošlog stoljeća. Poslije 1998. moji, dotle povremeni odlasci u lokale, postali su svakodnevni. Pio sam i za radnog vremena. Kad bih radio popodne, dan bih započinjao kavom, pa trima i četirima pivama. Kad bih radio ujutro, posjet lokalu poslije posla postao je neizbježan. Pio sam i po povratku kući, pa nastavio uvečer po lokalima. Sve do 2005. nisam u vezi posla dobivao nikakvih primjedbi od nadređenih. U ljeto te godine, prvi put nisam došao na posao i to dva dana za redom. Otišao sam liječniku opće medicine, dobio uputnicu psihijatru, koji mi je dijagnosticirao PTSP, te odredio bolovanje. Tu počinje moj konačni put nizbrdo. Godinu i četiri mjeseca cjelodnevnog opijanja što doma, što po raznim lokalima. Poslije je slijedio povratak na staro radno mjesto i sve učestalije primjedbe i ukori zbog izostajanja s posla. Nakon nepune dvije godine dobivam otkaz, ali ipak sam već imao rješenje o invalidskoj mirovini. Kako su mi prihodi naglo pali, počeo sam tražiti boce. Sav novac što sam zaradio, zapio sam. Penziju bih potrošio za pet-šest dana, a potom počeo tražiti boce. Početkom svibnja ove godine podigao sam novac zarađen na kvizu „Potjera“. To što je trajalo dotle pet-šest dana, proteglo se je puna četiri mjeseca. Četiri mjeseca svakodnevnog opijanja!

Dolaskom na liječenje uvjeren sam da sam konačno učinio za sebe nešto uistinu veliko. U terapijskoj zajednici naučio sam da se kontrola pijenja, kad se izgubi, gubi doživotno te da jedina opcija koja mi preostaje jest doživotna apstinencija. Posjetom KLA Dubrava susreo sam se sa ljudima koji su prošli isto kao i ja i da se u apstinenciji može ustrajati. Posjeti KLA su mi bili izuzetno poticajni, ta će mi okolina dati i moralnu podršku, koja mi je u ovom trenutku itekako potrebna. Svi su odreda znatno unaprijedili kvalitetu života i to se na njima vidi. Spreman sam uzeti antabus, kao mjeru sigurnosti, da u trenutku slabosti (a ne sumnjam daće ih biti) se opet ne odem za varljivom utjehom alkohola. Pomogao je bezbroj ljudi prije mene, pa tako će i meni. Dosta je života u samoobmani, treba biti objektivan i svjestan nezavidne situacije u kojoj sam se našao.

 Liječeni alkoholičar P.A.

STRUČNI SKUP U SLATINI

POVODOM  50 GODINA POSTOJANJA I RADA KLA U HRVATSKOJ 1.4.1964.-1.4.2014. i 50 godina suvremene hrvatske alkohologije, te sjećanje na rad i djelo prof.dr. Vladimira Hudolina, iako sa malo zakašnjenja, Udruženje KLA u Slatini je svečano obilježilo ove obljetnice.

UKLA Slatina je 1.4.2016. na dan klubova organizirao stručni skup. Suorganizatori skupa su bili: Zavod za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije, grad Slatina, dom zdravlja Virovitičko-podravske županije i Gradsko društvo crvenog križa Slatina.

Nakon dobrodošlice i registracije sudionici skupa su prisustvovali kraćem programu kojeg je izvelo  kulturno umjetničko društvo "Zrinski" iz Slatine.

Slijedilo je predavanje koje je održao prof.dr.sc. Zoran Zoričić na temu važnosti koju klubovi imaju u sustavu tretmana poremećaja i problema povezanih s uporabom alkohola kroz cijelo navedeno razdoblje, ali i o tome što je ostalo nakon Hudolina. Govorio je o padu broja KLA nakon Domovinskog rata, te o revitalizaciji klubova i boljoj kvaliteti rada u klubovima, ali da treba razmišljati o današnjoj ulozi klubova kao i o njihovoj budućnosti.Da je bolji izraz da se u klubovima provodi psihosocijalni i duhovnokulturalni rast, te da se klubovi moraju razvijati uz podršku zajednice uz institucije sustava tretmana u različitim pravcima i tako odgovoriti izazovima vremena, i na kraju da su klubovi Hudolinov testament i najvrijednije što je iza njega ostalo, a što treba dalje nastavljati i očuvati.

Druga tema je bila uloga i značaj klubova liječenih alkoholičara u zatvorskom sustavu i o 50 godina provođenja tog načina rada i o rezultatima tog načina rada, a o tome je govorio prof. Radovan Tatalović.

Mr.sc. dr. med. Miroslav Venus, upravitelj Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije  i prof. Siniša Brlas su govorili o suradnji ZZJZ sa klubovima o edukaciji kadrova, o problemu pijenja mladih i o projektima za dobivanje sredstava za te aktivnosti.

U programu stručnog skupa je dr.med Marija Turk-Kuči, stručna djelatnica u klubu predstavila novu knjigu  pod naslovom: "Slatinski alkohološki programi 1975.-2015." i drugo izdanje prof.dr. Vladimira Hudolina: "Alkoholom izazvane patnje" priručnik za rad u klubovima.

Nakon kraće pauze slijedila je svečana sjednica UKLA Slatina  povodom 40 godina postojanja i rada. Podijeljene su diplome za apstinenciju, zahvalnice i priznanja za zaslužne članove klubova i njihovih obitelji.

U Slatini,1.9.2016.,

Marija Turk-Kuči, dr. med. u mirovini

NOVA KNJIGA  UKLA  SLATINE:

Marija Turk-Kuči i suradnici:"Slatinski alkohološki programi  1975.-2015. godine"i

Vladimir Hudolin: "Alkoholom izazvane patnje" II. izdanje

Povod za izdavanje ove knjige proistekla je prigodom  50. obljetnice suvremene alkohologije u Hrvatskoj a čiji početak datira od 1.4.1964. godine  kada je na  Klinici za psihijatriju  K. B. " Sestre milosrdnice " u Zagrebu otvoren Centar za suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnosti i osnovan prvi klub liječenih alkoholičara u Hrvatskoj, a koje je utemeljio  poznati  hrvatski i svjetski  alkoholog i socijalni psihijatar prof. dr. Vladimir Hudolin.Tako je 2014. godine svečano obilježena i 50. godišnjica postojanja i djelovanja  klubova liječenih alkoholičara u Hrvatskoj i sjećanje na rad i djelo prof. dr. Vladimira Hudolina.

Prvi klub liječenih alkoholičara u Slatini je osnovan 31.1. 1975. godine pa su i slatinski klubovi obilježavali skoro istovremeno 40 godišnjicu svog kontinuiranog rada i djelovanja.

Tim povodom se slatinski  klubovi ( u daljnjem tekstu UKLA  Slatine) priključuju proslavama  i obilježavanju ovih obljetnica izdavanjem - nove knjige.

Knjiga ima dva dijela. Prvi dio knjige slatinskih autora na 160 stranica opisuje rad i djelovanje UKLA Slatine kroz 40 godišnje razdoblje ( 1975.-2015. ), a drugi je dio  ujedno i drugo izdanje  prof. dr. Vladimira Hudolina na  127 stranica  stručni priručnik za  rad u klubovima. Ovdje su i  stručni prilozi     prof. dr. Zorana Zoričića,  i prim dr.Srđana Marušića , mr. sc. dr. Vesne Golik- Gruber, mr.sc. dr. med. Miroslava Venusa , prof. Siniše Brlasa.

Izdavač knjige:Udruženje klubova liječenih alkoholičara Slatina  -  BIBLIOTEKA KLUBOVA

Za izdavača: Ksenija Vujanović -Juras

Urednica: Marija Turk-Kuči

Uredništvo:Marija Turk-Kuči, Višnja Kajzer,Ksenija Vujanović-Juras,Stanislav Stanojević

Lektor: Dražena Vujanović

Fotografije: Željko Juras,Robert Turkalj, Davor Turček, arhiva kluba

Računalni slog: Davor Turček

Tisak:Grafiti Becker-Virovitica, Naklada: 300 primjeraka

CIP zapis je dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000927304 ISBN 978-953-95374-1-6

Knjiga je dimenzija 17x24 cm na finom papiru, uvez. Korice: tamno zelene boje, liofilizirane, prikazuju vodopad Skakavac na Jankovcu na Papuku. Ukupno ima 287 stranica sa 53 fotografije: 8 crno-bijelih i 41 kolor, 4 grafikona.

Autori tekstova: navedeni redoslijedom u knjizi:

  1. Marija Turk-Kuči

  2. Višnja Kajzer

  3. Ksenija Vujanović-Juras

  4. Ivan Roštaš

  5. Stanislav Stanojević

  6. Miroslav Venus

  7. Siniša Brlas

  8. Vesna Golik-Gruber

  9. Ljiljana Randelj

  10. Vlasta Ivković

  11. Krunoslav Matišić

  12. Miroslav Semak

  13. Željko Juras

  14. Danica Krehula

  15. Vladimir Hudolin

  16. Zoran Zoričić

  17. Srđan Marušić

  18. Autori pjesama:

    PETAR PERKOVAC

    ALEKSANDRA CAREVIĆ

    ZORICA PEREKOVIĆ

    GABRIJEL KUNODI

    JULIJANA MILIVOJEVIĆ

    PERO ČOLAK

Od ideje do realizacije:

Prvotna ideja za pisanje prvog izdanja ove knjige  je bila da se opiše nastanak prvog kluba u Slatini, njegov rad i poteškoće- te značaj kluba za društvenu zajednicu. Postojala je želja da se opišu teškoće pojedinca i obitelji koje imaju alkoholom izazvane probleme i poteškoće, da društvena zajednica upozna rad klubova, da se kroz knjigu otvore spoznaje za alkoholnu problematikukao sveprisutnu realnost. Želja da se otrgne od zaborava ono što se radilo u klubovima, jer ako se nešto ne napiše - kao da se ni dogodilo nije.U tijeku pisanja knjige zamolili smo prof. dr Vladimira Hudolina da nam napiše prilog. Uskoro je stigao cijeli priručnik, koji nam je poklonio i dao na raspolaganje. Tako je ova knjiga i drugo izdanje Hudolinovog priručnika kao stručna literatura za stručne i dostručne djelatnike za rad u klubovima, za sve koji se bave socijalnom psihijatrijom ili psihologijomsocijalnim radnicima, prosvjetnim djelatnicima i svima koje zanima ova problematika ili se njome bave. U knjizi  je opis i mnogih lijepih događaja i susreta i aktivni doprinos samih članova kluba i njihovih obitelji za bolju kvalitetu života obitelji i društvene zajednice. Knjiga je svakako i dokaz dugogodišnje suradnje  stručnjaka iz područja alkohologije i klubova. Za grad Slatinu knjiga ima i dokumentarnu vrijednost jer rad klubova nije bio izoliran od aktualnih društvenih zbivanja i ratnih događaja u ovom kraju Hrvatske.

U Slatini,1.9.2016.,

Marija Turk-Kuči, dr. med. u mirovini

◄ strana 1

Alk. gl. 5 /2016. (222) str. 6 - 9

strana 10 ►

Nakladnici: Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                     Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Adresa uredništva: KBC „Sestre milosrdnice“, Klinika za psihijatriju Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb, tel. 3787-734

Službene stranice HSKLA:  http://www.hskla.hr/

Alkohološki glasnici do 2015: http://www.hskla.hr/ag/        Alkohološki glasnici od 2015: http://www.hskla.hr/ag1/

Glavna i odgovorna urednica: Mirjana Halužan, e-mail: haluzan.mirjana@gmail.com

Zamjenik glavnog urednika: Zoran Zoričić

Tehnički urednik: Dražen Žagi, e-mail: drazen.zagi@bj.t-com.hr

Urednik Internet izdanja: Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor:  Š. Bedeniković, D. Cesarec, S. Jelić, E. Kovačević, D.Bratuša, K. Radat, M.Livić, M.Tovarloža, J.Znaor.

Izlazi mjesečno ili dvomjesečno

IBAN ZKLAZ: HR1123400091100137559, s naznakom “za Alkoholoski glasnik”.

Tisak: Kalida d.o.o.                                                                                                                                                                         

After seeing Santiago Choppers’ custom Moto Guzzi V1100 a few months back,NIKE ROSHE TWO FLYKNIT we’NIKE AIR JORDAN SKY HIGH OGve been fiending for an equally impressive bike.Adidas Yeezy Boost 750 Today,MBT TARIKI MEN we’NIKE ZOOM WINFLO 3re in luck, with an excellent Moto Guzzi V75 by Venier Customs. Remade in Italy by Stefano Venier and his team, the 1989 V75 features a load of upgrades including a new tank, seat, rear fender and side panel. The Mistral exhaust system adds a powerful touch without compromising the silhouette of the bike’MBT KITABU GTX SHOESs iconic form. Source: HiConsumption .MBT KIFUNDO MENJamieson’s has been a family owned business for five generations and specializes in producing and spinning wool from the sheep on Scotland’s remote Shetland Islands. A special collaboration between Penfield and Jamiesons’s,NIKE AIR FOAMPOSITE ONE the two brands have worked on the Gillman Jacket and the Gillman Vest, both incorporating Jamieson’s Shetland wool in an exclusive limited edition. Both the yoke and hand-warmer pockets are constructed in Fair Isle patterned wool, contrasting the tough 60/40 Cotton Nylon outer. Additional insulation is provided by the premium 80/20 down while hardwearing copper snaps keep the front sealed against the elements.ADIDAS YEEZY 350 BOOST V2 Leather trimmed piped cuffs give a tough finish and protect from wear and tear. The jacket and vest are available for men and women now in the Penfield USA online store.NIKE AIR HUARACHE CHAUSSURES