POČETNA HSKLA ►►

 

 

 

Dostupni brojevi AlkGlas

1995 . 2014

Dostupni brojevi AlkGlas

2015 . -->

 

 

 

◄ početna

Alk. gl. 2/2017. (225) str. 1 - 5

 strana ►6

Godina XXIII.                Zagreb, lipanj  2017.               broj 2 / 225

Alk. gl. 2 /2017 (225) SADRŽAJ ►►►►

 

Poštovani suradnici, drago čitateljstvo,

Vrijeme u kojem živimo prolazi brzo jer je puno

zahtjeva. Nestalne i brzo promjenjive situacije,

pravila, sustavi vrijednosti u kontekstu kojem živimo

od nas traže brze i stalne prilagodbe. Čestitam

Vam praznik rada, jer danas više nego

ikad, imati posao i biti siguran u egzistenciji je

životno pitanje. Prioritet je posao, no puno ljudi

nemaju mogućnost realizirati tu svoju potrebu.

Sigurnost u egzistenciji kroz pravo na rad

nije ostvarilo puno ljudi. Kontekst u kojem živimo

teško da će odgovoriti na naše potrebe.

No uvijek je važno pitanje kako se mi odnosimo

prema tome, što su nam prioriteti i kako

možemo iskoristiti sve što nam je dato.

Podrška i bliskost u obitelji su ključne u životu

čovjeka, sve životne situacije čine podnošljivima.

Sa idejom o pozitivnom razmišljanju i sigurnijim

korakom prema budućnosti, pozivam

vas sve da nam i dalje pišete.

Mirjana Halužan

Dr. Robert Torre: Alkoholizam – prijetnja i oporavak,

ALKOHOLNI APSTINENCIJSKI SINDROM

Samo jedan manji broj osoba koje prekomjerno piju razvija i fizičku komponentu alkoholne ovisnosti, odnosno prateći alkoholni apstinencijski sindrom po prestanku pijenja. Alkoholičari s razvijenom fizičkom komponentom ovisnosti moraju doslovce svaki dan, kroz cijeli dan, kontinuiranim pijenjem održavati konstantnom barem baždarnu razinu alkohola u krvi koja ih spašava od alkoholnog apstinencijskog sindroma. Kako ovisnost kao bolest napreduje, napreduje i učestalost konzumacije i količina popijenog, uvećava se broj i intenzitet posljedičnih simptoma alkoholnog apstinencijskog sindroma, sve do razine da se oni ne javljaju samo ujutro po buđenju, nego svakog puta kad alkoholičaru padne razina alkohola u krvi.

Jutarnja mučnina i povraćanje, kao rani znaci alkoholnog apstinencijskog sindroma, nastaju jednostavno jer se kroz noć spavalo, a ne pilo, što znači da se razina alkohola u krvi do te mjere razgradila i smanjila da prijeti organizmu nelagodnim stanjem apstinencijskog sindroma, svojevrsne inačice fiziološke žudnje za alkoholom. Apstinencijski sindrom počinje već osam sati nakon ispijanja posljednjeg pića, vrh svog intenziteta doseže od drugog do trećeg dana po prestanku opijanja, a između četvrtog i petog dana znaci apstinencijske krize su već uvelike razgrađeni.

Iako se u najvećeg broja alkoholičara apstinencijska kriza očituje blažim do umjerenim simptomima, u tri do pet posto alkoholičara ona ima teži tijek sa znacima preddelirijskog stanja, alkoholne epilepsije i delirija.

Drhtavica prstiju ruku, udova, jezika, pa i cijelog tijela nastaje šest do osam sati, a perceptivne iluzije nastaju osam do 12 sati po obustavi pijenja.

Eventualni epileptički napadi nastaju 12 do 24 sata nakon prestanka pijenja, a ako se kroz spomenutu tjelesnu buru simptoma ne istutnji metabolička glad za alkoholom, apstinencijska kriza produbljuje se prema alkoholnom delirium tremens.

Alkoholni delirij nastupa najčešće unutar prva tri dana po prestanku opijanja, iako postoji mogućnost da se on razvije i tijekom cijelog prvog tjedna po uspostavi apstinencije od alkohola.

Blaži oblik apstinencijskog sindroma, tzv. Alkoholičarska trema počinje od šest do 20 sati nakon posljednjeg pića. Naime, već šest do osam sati po ispijanju posljednjeg alkoholnog pića u alkoholičara s fizičkom komponentom alkoholne ovisnosti razvijaju se prvi znaci alkoholnog apstinencijskog sindroma. Apstinencijski sindrom ozbiljnost svoje simptomatologije razvija unutar prva tri dana po prestanku opijanja.

Od tjelesnih znakova alkoholne apstinencijske krize ističu se drhtavica prstiju, udova, jezika pa i cijelog tijela, preznojavanje, mučnina s povraćanjem, proljevi, povišenje krvnog tlaka, ubrzani srčani rad, podrhtavanje mišića, mišićni grčevi, pa i pravi veliki epileptični napadi.

Na psihičkom planu kriza se očituje kroz nesanicu, površan san s čestim buđenjima, pojavu ružnih košmarnih snova koje alkoholičar teško razlikuje od jave, strah i strepnju, opći nemir i napetost, razdražljivost i smetnje koncentracije i pojavu perceptivnih iluzija.

ALKOHOLNI DELIRIJ I EPILEPSIJA

Od pet do 10 posto alkoholičara pri uspostavi apstinencije doživljava napad alkoholne epilepsije: veliki napad padavice s gubitkom svijesti, grčevima tijela, nevoljnim vlaženjem, s pojavom pjene od pljuvačke na usnama, sukrvičastom od ugriza jezika.

Napadi alkoholne epilepsije u pravilu su jednokratni, a tek u rijetkim slučajevima nakon jednog dolazi drugi ili još rjeđe više uzastopnih epileptičkih napada.

Napadi alkoholne epilepsije obično se događaju od osam do 48 sati po prestanku opijanja. Izgledi da po okončanju opijanja doživi napad alkoholne padavice to su veći ako je alkoholičar pri ranijim pokušajima uspostave apstinencije već doživio napad alkoholne padavice. Učestalost epilepsije među alkoholičarima trostruko je veća nego među ostalim pučanstvom.

U oko trećine alkoholičara koji su doživjeli napad alkoholne epilepsije, apstinencijski sindrom napreduje prema tzv. alkoholnom ludilu (alkoholni delirium tremens).

Delirium tremens (ludilo alkoholičara) je smeteno stanje s drhtavicom tijela i udova, sa živim halucinacijama koje mogu zahvatiti sva čula te prolaznim nesistematiziranim sumanutostima, prevelikom podražljivošću, općim nemirom i nesanicom. Delirantni alkoholičar je u stanju sužene košmarne dezorijentirane svijesti s povremenim trenucima lucidnosti, a potom ponovno tone u košmarna snoviđenja.

Alkoholni delirij može nastati postupno, ali i naglo. U sporoj formi deliriju prethode noćne halucinacije koje alkoholičar doživljava kao žive košmarne snove, dok tijekom dana neupadljivo funkcionira. Predznaci delirija javljaju se noću kroz upornu nesanicu, košmarne snove, zastrašenost i perceptivne iluzije.

Prolazno halucinatorno iskustvo katkada je predfaza alkoholnog delirija, a nekad je zasebni poremećaj iza kojeg ne slijedi delirium. Ako pak delirij nastupa naglo, onda mu ne prethode ova noćna tranzitorna košmarno-halucinatorna proživljavanja.

U deliriju je alkoholičar smeten, pretjerano podražljiv i naglašeno napet, u mišićnom je grču i hipertonusu, i ne može spavati. Svijest alkoholičara tada je sužena, dezorijentirana, morena tranzitornim nesistematiziranim sumanutostima i vizualnim halucinacijama.

Halucinacije su uglavnom vizualne i zastrašujuće: alkoholičar vidi sitne životinje kako gmižu ili trče pa ih se nastoji osloboditi ili pobjeći. U delirantnom stanju alkoholičar brzo zaboravlja aktualnu halucinaciju i posvećuje se sljedećoj.

Dok deliriraju, alkoholičari su nesvjesni okoline, zaokupljeni sobom i svojim halucinatornim proživljavanjima. Stalno su u pokretu, u nesuvisloj bujici pokreta, pa ih je nužno ne tek medikamentno sedirati nego i povezima fiksirati uz postelju.

U tjelesnom aspektu najuočljivije je grubo drhtanje prstiju, ali i podlaktica, nejasan govor i izgovor i široke zjenice. Delirantni alkoholičari izrazito se znoje, a katkada imaju i vrućicu. Dehidrirano su suhog i obloženog jezika, a refleksi su im naglašeno prepodražljivi.

U deliriumu alkoholičar je izrazito nemiran, napet, preznojava se shodno čemu dehidrira, puls mu je ubrzan, tlak povišen, a nerijetko ima i vrućicu.

Delirij se obično istutnji kroz nekoliko, a rijetko traje do deset ili više dana. Iz delirija se izlazi naglo: nakon dugog i mirnog sna alkoholičar se budi kao iz višednevne noćne more. Na delirantna proživljavanja ima samo nejasno fragmentirano sjećanje, no uz jasno sjećanje da je prošao kroz grozomorno halucinatorno-košmarno iskustvo.

U alkoholni delirij temeljno ulaze alkoholičari koji su na svakodnevnoj osnovi pili velike količine alkohola, ali isto tako bolesni i tjelesno slabi alkoholičari, traumatizirani alkoholičari i alkoholičari podvrgnuti operativnim zahvatima.

Najčešći poremećaji općeg zdravstvenog stanja koji kao kofaktori pridonose nastanku delirija su: oštećenje jetra, upala pluća, krvarenje iz probavnog trakta, ozlijede glave, postoperativna stanja i niska razina šećera u krvi. Alkoholni delirij najčešći je u srednjoj životnoj dobi, a obično nastaje nakon trećeg dana apstinencije i rijetko traje dulje od tjedan dana, a završava dugim, gotovo cjelodnevnim snom.

Alkoholičar u deliriju temeljno je neubrojiv, dezorijentiran i svakako da ne može biti zbrinjavan drukčije no bolnički. Neliječeno stanje alkoholnog delirija u 20 posto slučajeva završava smrtnim ishodom, a i kada se adekvatno bolnički liječi delirium tremens zadržava stopu smrtnosti u pet posto slučajeva. U sklopu svakako izrazito iscrpljujućeg delirantnog stanja alkoholičari najčešće umiru zbog upale pluća, zakazivanja bubrega ili srca, ili jetara. Alkoholnom deliriju obično, ali ne i nužno, prethodi jedan ili više napada alkoholne padavice.

Delirij obično nastaje unutar prva tri, a gotovo redovito unutar prvih tjedan dana po prestanku pijenja. Delirij može nastati i ako se piju alkoholna pića, ali se zbog ovih ili onih razloga ona piju u znatno nižim dozama od prosječnog dnevnog alkoholičarova baždara.

Alkoholni delirij rijetko nastaje bez prethodnog višegodišnjeg pijenja po alkoholičarskom obrascu. Delirij obično nastaje po prestanku pijenja nakon duže epizode višednevnog svakodnevnog opijanja. Stanje fizičke bolesti ili ozljede, opće iscrpljenosti ili izgladnjelosti organizma često prethodi nastanku delirija. Alkoholičari dobrog zdravlja i tjelesne kondicije rjeđe u okviru apstinencijskog sindroma zapadaju u delirij.

Uz dopuštenje: Dr. Robert Torre: Alkoholizam – prijetnja i oporavak, Profil knjiga, Zagreb, 2014.

PREKOMJERNO PIJENJE KOD MLADIH

Povijest konzumacije alkohola stara je koliko i povijest čovječanstva. Ljudi su vrlo rano primijetili da i male količine alkohola djeluju na čovjekovo psihičko stanje, te mijenjaju njegovo ponašanje. Alkohol je najstarija droga i u većini zemalja je legalna i vrlo dostupna, te ga ljudi koriste za opuštanje i relaksaciju. Različiti su stavovi društva u odnosu na alkohol i kreću se od odobravanja do potpunog ograničavanja i zabrane.

Među mladim ljudima alkohol je najčešće korištena droga. Premda nije na listi ilegalnih droga, za mlađe od 18 godina on je u potpunosti zabranjen. Zakon propisuje zabranu prodaje alkohola maloljetnicima, ali na žalost malo tko se toga i pridržava. Brojna istraživanja nam pokazuju da je trend konzumiranja alkohola među mladima u stalnom porastu pa tako svaki peti stanovnik Europske unije između 15. i 24. godine redovito i prekomjerno konzumira alkohol.

Prvi kontakt sa alkoholom događa se često još u ranom djetinjstvu kada članovi obitelji ponude svoje dijete pjenom od piva ili mu daju da umoči prst u rakiju. Pri tome zaboravljaju da dijete svoje stavove o alkoholu razvija upravo gledajući i oponašajući svoj najbliže. Također na formiranje stavova utječe i stav društva prema konzumaciji alkohola, ali i utjecaj medija.

Novija istraživanja pokazuju da petogodišnjaci već imaju formirane osnovne stavove i mišljenje o alkoholu.

Prekomjerno pijenje kod mladih specifično je u odnosu na prekomjerno pijenje kod odraslih osoba. Kod mladih gotovo svako pijenje je prekomjerno, praćeno opijanjem i ekscesnim ponašanjem. Zabave i izlasci kod mladih uglavnom se svode na vikend opijanja po parkovima, parkiralištima  i  u blizini noćnih klubova. Opijanje najčešće započinje na klupi u parku sa kupljenim alkoholom u najbližoj trgovini, te traje cijelu noć. Vrlo često je cilj pijenja takmičenje tko može popiti više i brže, a da pri tome može ostati „na nogama“. Također, mladi alkohol  kombiniraju i sa drugim psihoaktivnim tvarima što povećava opasnost od fatalnih ishoda. Upravo takvo konzumiranje alkohola predstavlja problem jer dovodi do slabljenja školskog uspjeha, neizvršavanja vlastitih obveza, delinkventnog ponašanja i češće zlouporabe drugih sredstava ovisnosti.

Vrlo često  čujemo pitanje zašto mladi toliko piju? Razlozi su na žalost mnogobrojni. Osnovni razlog je njihova želja da budu odrasli pa tako počinju imitirati odrasle u pijenju. Alkohol im (u početku) pomaže  da se opuste, smanje stres i da lakše sklapaju prijateljstva ili veze. Pijenjem žele steći određeni status među svojim vršnjacima. Često misle da će problemi nestati uz pomoć alkohola. Pijući žele pokazati svoju zrelost. Pod utjecajem alkohola osjećaju se moćnim. Na žalost postoje i mladi koji piju jer su nesretni i depresivni, te se alkoholom pokušavaju samo liječiti.

Međutim mladi nisu niti svjesni da prekomjerno pijenje alkohola može imati ozbiljne posljedice na njihovo fizičko i mentalno zdravlje. Svaki mamurluk donosi im osjećaj bolesti, glavobolju i razdražljivost. Mladi koji konzumiraju alkohol teže pamte što rezultira lošijim školskim uspjehom. Alkohol im može spriječiti razvoj osobnih i socijalnih vještina. Skloniji su asocijalnom ponašanju, problemima sa mentalnim zdravljem i trajnim oštećenjima mozga. Tinejdžeri koji piju u većem su riziku od eksperimentiranja sa drogama. Skloni su rizičnim spolnim odnosima koji mogu dovesti do neželjene trudnoće ili spolno prenosive bolesti. I na kraju glavni uzroci smrti među mladim ljudima između 16 i 25 godina su nesreće, suicidi i nasilje povezeni sa alkoholom.

Mlade vrlo često na konzumaciju alkohola potiče  provođenje slobodnog vremena  sa prijateljima u nekontroliranoj okolini, društvo koje pije, izloženost stalnom pijenju svojih roditelja ili drugih članova obitelji, problematično ponašanje, siromašna okolina, razvod roditelja ali i posjedovanje previše novaca.

Kako pomoći tinejdžerima da odrastu u zdrave mlade osobe?

Prvenstveno roditelji moraju svojoj djeci poslati jasne poruke da je pijenje maloljetnika apsolutno neprihvatljivo. Svojim primjerom  trebaju pokazati ispravan odnos prema alkoholu. Važno je razvijati povezanost među članovima obitelji ali i među prijateljima i kolegama iz škole. Svakako treba pomoći djeci da razvijaju pozitivne socijalne vještine. Djecu i mlade treba poticati na strukturirano provođenje slobodnog vremena u sportskim, kulturnim ili drugim aktivnostima.

Primijetite li da vaš tinejdžer prekomjerno konzumira alkohol, svakako odmah reagirajte i potražite stručnu pomoć, jer čak 10% mladih koju su učestalo pili kroz adolescenciju, postaju alkoholičarima u odrasloj dobi.

Tamara Brezičević, dipl.soc.radnica Stručna djelatnica KLA "Preporod" Slav. Brod

◄ početna

Alk. gl. 2/2017. (225) str. 1 - 5

 strana ►6

 

Nakladnici: Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                     Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Adresa uredništva: KBC „Sestre milosrdnice“, Klinika za psihijatriju Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb, tel. 3787-734

Službene stranice HSKLA:  http://www.hskla.hr/

Alkohološki glasnici do 2015: http://www.hskla.hr/ag/        Alkohološki glasnici od 2015: http://www.hskla.hr/ag1/

Glavna i odgovorna urednica: Mirjana Halužan, e-mail: haluzan.mirjana@gmail.com

Zamjenik glavnog urednika: Zoran Zoričić

Tehnički urednik: Dražen Žagi, e-mail: drazen.zagi@bj.t-com.hr

Urednik Internet izdanja: Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor:  Š. Bedeniković, D. Cesarec, S. Jelić, E. Kovačević, D.Bratuša, K. Radat, M.Livić, M.Tovarloža, J.Znaor.

Izlazi mjesečno ili dvomjesečno

IBAN ZKLAZ: HR1123400091100137559, s naznakom “za Alkoholoski glasnik”.

Tisak: Kalida d.o.o.