Dostupni brojevi AlkGlas

1995 . 2014

Dostupni brojevi AlkGlas

2015 . > 2017

Dostupni brojevi AG

2018 -

 

 

 

 

POČETNA HSKLA ►►

 

 

◄ početna

Alk. gl. 2-3/2018. dvobroj (230-1) str. 1 - 5

 strana ►6

Poštovani suradnici, drago čitateljstvo,

Godina je na odmaku i promišljamo o odnosima, aktivnostima, svemu što je prošlo i onome što tek dolazi. Svaki puta mislimo da smo nešto propustili, ali nismo, učinili smo ono što smo najbolje znali. Treba se pohvaliti, zaželjeti nove motivacije i situaci­je koje nam čine dobro i da sami činimo dobro. U pozitivnom razmišljanju želim vam svima zahvaliti na suradnji i pozvati vas na daljnje sudjelovanje.

Sretan Božić i Novu godinu u ime uredništva i svih ljudi koji aktivno podržavaju sve aktivnosti za poboljšanje kvalitete života čovjeka, kao pojedinca i kao člana obitelji i društva, za opće dobro življenja.

2019. godina će biti ljepša ako smo svi skupa angažirani u doprinosima kroz naše pozitivno razmišljanje, rad i ulaganje u odnose. Sretan Božić i Nova 2019.

Mirjana Halužan

Poštovani i dragi prijatelji i suradnici, članovi HSKLA.

Sumirajući sve učinjeno u 2018. godine ne mogu sakriti zadovoljstvo što smo svi zajedno, unatoč zamoru i obavezama koje nam nameće životna utrka našli i vremena i motiva za sudjelovanje u radu Saveza. Naše su akcije bile brojne u protekloj godini, održali smo stručne, sportske i kulturne manifestacije, očuvali kontinuitet susretanja kroz supervizije, sudjelovali u kulturnom životu kazališta grada Zagreba, posjećivali stručna zbivanja klubova u okolnim zemljama ... Dali smo i doprinos djelovanju WACAT-a (svjetskog udruženja klubova kroz organizaciju sastanka upravnog odbora u veljači u Zagrebu, te posjetu sastanku u Materi, Italija. Sretni smo radi razvoja klubova u nekim sredinama (Pula, Osijek, Vinkovci), ali i zabrinuti za opstanak nekih klubova kako u Zagrebu, tako i diljem Hrvatske. Apeliram stoga da sačuvamo motivaciju za daljnji rad, da se sastajemo, družimo, međusobno podupiremo. S uvjerenjem da nastavljamo s radom na ovom za društvo, obitelji i pojedince više nego vrijednom području, svima želim Blagoslovljen Božić, te sreću i zdravlje u Novoj 2019. godini!

Prof. dr. Zoran Zoričić

OVISNOSTI - PREVENCIJA, LIJECENJE I OPORAVAK

Dragi prijatelji i suradnici,

Zadovoljstvo mi je u kraćim crtama kao autor predstaviti vam udžbenik "Ovisnosti - prevencija, liječenje i oporavak", koji je u izdanju Školske knjige izišao na tržište početkom listopada ove godine. U udžbeniku su sustavno prikazani problemi ovisnosti, kao i vodeća sredstva ovisnosti. Prvo poglavlje udžbenika opisuje problem ovisnosti, ličnost ovisnika, etiologiju, epidemiologiju, forenzički značaj ovisnosti ... U Drugom su poglavlju prikazani problemi povezani s uporabom alkohola, u trećem droga, a četvrto i peto poglavlje iznosi problematiku vezanu uz igre na sreću, te suvremene medije (računalne igrice, Internet sadržaji ... ).

Udžbenik je namijenjen prvenstveno studentima pomagačkih profesija (medicina, stomatologija, socijalni rad, edukacijsko rehabilitacijski fakultet, visoka škola za med. sestre), zatim profesionalcima iz navedenih profesija, ali i pojedincima i obiteljima koje se suočavaju s problemom ovisnosti. Pisan je na temeljima škola nastalih na ovom području, uz komparaciju hrvatskog sa svjetskim iskustvima. S uvjerenjem da će ispuniti vaša očekivanja, srdačno vam ga preporučam!

Prof dr. Zoran Zoričić

KONSTRUKT

„ALKOHOLIČARSKE OSOBNOSTI“

Ovisnost o alkoholu je temeljna ovisnost naroda zapadnog civilizacijskog kruga i u tim zemljama bilo je, jest i bit će nebrojen broj osoba s problemom pića. Tih ljudi jednostavno ima toliko da ne čudi da među njima u većoj mjeri prevladavaju razlike no sličnosti, tako da ne možemo izdvojiti neki posebno, objektivnio utvrdivi svežanj crta osobnosti koji bismo mogli podvesti pod konstrukt tzv. alkoholičarske osobnosti.

Alkoholičarska osobnost je koristan edukativno-teorijski konstrukt, no samo uz jasnu naznaku da ona zapravo ne postoji. Može se, doduše, reći da alkoholičari neke karakterne osobine imaju prisutne u znatnijoj mjeri no nealkoholičari, ali se ne mogu sklopovi ovih ili onih osobnosti proglasiti predispozicionim za razvoj alkoholne ovisnosti. Tako da, ako i postoji tzv. alkoholilarska osobnost, onda ona svakako ne prethodi već je posljedica alkoholne ovisnosti.

Prije no što počnu prekomjerno piti, alkoholičari se ne razlikuju od nealkoholičara, i ne može se po nekim pretpostavljenim svojstvima osobnosti reći tko je koji, i tko će se od nealkoholičara koji piju s godinama pića propiti. Ali svakako pojedine crte osobnosti, doduše ne prouzročuju baš izravno, ali svakako podržavaju i u znatnoj mjeri koreliraju s ovisnošću i problematičnim pijenjem.

Tako da su među ljudima koji umjereno piju razvoju alkoholne ovisnosti sklonije osobe sa psihopatskim crtama, depresivne te emotivno nesigurne, anksiozne i ovisne osobe, ali isto tako i konfliktne, agresivne, neodgovorne osobe niskog samopouzdanja i samokontrole.

U psihološkom profilu alkoholičari kao osobe u najvećem broju slučajeva pokazuju crte sramežljivih, povučenih, usamljenih, napetih, nervozno razdražljivih, preosjetljivih, spolno zakočenih i nezrelih osobnosti. Uz časne iznimke, alkoholičari se po stupnju psihopatoloških vidljivosti u lošem smislu razlikuju od nealkoholičara.

Tri psihijatrijska poremećaja nose visok rizik za usporedni razvoj alkoholne ovisnosti, a to su: shizofrenija, manično-depresivna psihoza i antisocijalni poremećaj osobnosti. Osobe koje pate od paničnog poremećaja i generaliziranog poremećaja nose manji, ali opet znatno visok rizik razvoja i ovisnosti o alkoholu.

Ipak, osim psihopatije ili, kako se to danas destigmatizacijski emancipirano kaže, antisocijalne osobnosti, ne postoji profil osobnosti koji bi nekog predisponirao da postane alkoholičar. Jedino je za psihopatske osobnosti pouzdano dokazano da više piju, da ranije počinju piti, da se brže i ranije propiju, a obrazac prekomjernog pijenja nerijetko je u njih nadograđen s naglašenim disfunkcionalnim vladanjem i antisocijalnim ispadima.

Antisocijalne osobnosti ionako imaju probleme same sa sobom i kad ne piju, jer su teške impulzivne naravi, nasilne su, sklone rizičnom ponašanju, a nažalost nesposobne da uče na vlastitim pogreškama, pa ih zato stalno ponavljaju. Takve osobe praktički već u razdoblju kasne adolescencije počinju prekomjerno piti i/ili drogirati se (ako naginju supkulturnim vrijednosnim usmjerenjima). Među muškarcima alkoholičarima čak petina njih iskazuje psihopatske crte antisocijalnog poremećaja osobnosti. A u sustavima pomoći alkoholičarima, koji u pravilu zaprimaju ovisnike s najvećim brojem alkoholom izazvanih problema, uvijek možemo očekivati da ćemo zateći, među ženama oko 5 posto, a među muškarcima 10 do 20 posto alkoholičara sa supostojećim antisocijalnim poremećajem osobnosti (psihopatijom).

Osobe s naglašenim antisocijalnim psihopatskim crtama u znatnijoj mjeri u odnosu na sve ostale ljude razvijaju ovisnost o alkoholu, i to već u mlađoj životnoj dobi.

Čak oko 80 posto osoba s antisocijalnim poremećajem osobnosti životno ima ozbiljne probleme s pijenjem i zbog pića. No kako, s druge strane, ne bi alkoholičare jednačili sa psihopatima i kako ne bi navadu prekomjernog pijenja držali samo jednom odlikom psihopatskog ponašanja, valja reći da tek 14 posto osoba s problemom pića udovoljava odredbama psihopatije (antisocijalnog poremećaja osobnosti).

 

DEPRESIVNI POREMEĆAJI I PIJENJE

"Gdjekad mi se čini kao da sam u nekom prokletom labirintu ... ne znam pijem li zato što je sve ovo oko nas toliko sjebano ili mi se baš zato što pijem čini da je tako."

Goran Tribuson "Bijesne lisice",

Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 124.

Dvojba što je prije kokoš ili jaje prenosi se i na alkoholičara koji stoji iskreno zapitan pitanjem pije li on zato što je depresivan ili je depresivan zato što pije, to jest pije li zato što je u problemima ili se pak na njega životni problemi lijepe zato što pije. Jer depresivni poremećaji raspoloženja i do dva puta su češći među alkoholičarima nego među nealkoholičarima.

No, da sve to odmah riješimo i odgovorimo važno je naglasiti da je, suprotno uvriježenom pučkom nazoru, višekratno utemeljeno doka­zano i pokazano da pijenjem ne otklanja već, naprotiv, pogoršava depresivno raspo-loženje, a i da ga prouzročuje ondje gdje ga prethodno nije bilo.

Dakle, ma koliko alkoholičar naivno drži da pije zato što je depresivan, on je zapravo u pravilu depresivan zato što pije.

Budući da kratkotrajno otklanja, a dugoročno zapravo izaziva depresivna raspoloženja, alkoholičar pijenjem produbljuje depresiju zbog koje pije. Cijena neporecivog kratkotrajnog olakšanja postignutog kroz pijenje preplaćena je dugoročnim pogoršanjem depresivnih sta­nja u alkoholičara.

Oko 80 posto alkoholičara navodi da je prolazilo razdoblja intenzivne depresije, a u 40 posto njih je depresija kroz koju su prošli bila toliko intenzivna da je zadovoljavala kriterije za veliki depresivni poremećaj. S druge strane, tek 5 posto alkoholičara i 10 posto alkoholičarki zapada u teške depresije po uspostavi apstinencije.

Alkoholičari u dvostruko većoj mjeri pate od depresivnih poremećaja raspoloženja: od težeg oblika pati 23 posto, a od lakšeg oblika depresije 13 posto alkoholičara.

Ali dok još tjedan dana po uspostavi apstinencije petina alkoholičara - apstinenata živo osjeća depresivne tegobe, dotle se već mjesec dana po uspostavi apstinencije njih samo oko 5 posto žali na tegobe depresivne naravi. Eto, koliki je zapravo u alkoholičarskim depresijama udio alkoholom izazvanih depresija, što nam izravno dopušta reći da alkoholičari ipak ne piju zato što su depresivni nego su depresivni zato što piju.

Među muškarcima depresivnim alkoholičarima u 78 posto slučajeva alkoholizam prethodi depresivnom poremećaju; navedeno upućuje da je u velikoj većini slučajeva depresija u alkoholičara zapravo alkoholom izazvana depresija.

U depresivnih alkoholičarki je par obratno: u njih 66 posto depresija prethodi pijenju i one, dakle, piju zato što su depresivne, a nisu depresivne zato što piju (kao muškarci). Navedenu činjenicu uvelike uvažavaju zapadni sustavi pomoći ženama s problemom pića koje zahtjevaju drukčiji format pristupa problemu ženskog prekomjernog pijenja.

PIJENJE KAO NAČIN DA IZDRŽIMO NEPODNOŠLJIVOST SEBE SAMIH

"Ljudi piju da utope strah, da ublaže tjeskobu, sumnju i gađenje prema samom sebi i bolna sjećanja, a kad prestanu piti, sva ta čuvstva isplivaju na površinu, katkada u nesavladivoj bujici.

Suzdržavanje od pića može čovjeku dati priliku da riješi probleme, ali ih apstinencija sama po sebi neće riješiti. Ovisno o raspoloženju, shvaćanje teč injenice može biti i teret i nada. Ili oboje."

Caroline Knapp: Opijanje - ljubavna priča,

Naklada Zadro, Zagreb, 1997., str. 202.

Uz dopuštenje: Dr. Robert Torre:

Alkoholizam: prijetnja i oporavak,

Profil, Zagreb, 2015. str. 124.-127.

◄ početna

Alk. gl. 2-3/2018. dvobroj (230-1) str. 1 - 5

 strana ►6

Nakladnici: Hrvatski savez klubova liječenih alkoholičara

                     Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreb

 

Adresa uredništva: KBC „Sestre milosrdnice“, Klinika za psihijatriju Vinogradska cesta 29, 10000 Zagreb, tel. 3787-734

Službene stranice HSKLA:  http://www.hskla.hr/

Alkohološki glasnici od 2018 - .....: http://www.hskla.hr/ag2/

Alkohološki glasnici do 2015: http://www.hskla.hr/ag/        Alkohološki glasnici od 2015 - 2017: http://www.hskla.hr/ag1/

Glavna i odgovorna urednica: Mirjana Halužan, e-mail: haluzan.mirjana@gmail.com

Zamjenik glavnog urednika: Zoran Zoričić

Tehnički urednik:

Urednik Internet izdanja: Juraj Cesarec, e-mail: dusicaizvor@net.hr

Urednički odbor:  Š. Bedeniković, D. Cesarec, S. Jelić, E. Kovačević, D.Bratuša, K. Radat, M.Livić, M.Tovarloža, J.Znaor.

Izlazi mjesečno ili dvomjesečno

IBAN ZKLAZ: HR1123400091100137559, s naznakom “za Alkoholoski glasnik”.

Tisak: Kasanić d.o.o.