Zoran Zori?i?, KB ?Sestre milosrdnice? Zagreb

AKTUALNI TRENUTAK ALKOHOLOGIJE U HRVATSKOJ

Sa?etak

 

 

 

 

 

 

 

Unazad 46 godina, odnosno od uspostave Hudolinovog modela tretmana alkoholi?ara, temeljenog na sveobuhvatnom preventivnom, terapijskom i rehabilitacijskom tretmanu lije?enja, zagreba?ka alkoholo?ka ?kola postavila je ogledni model tretmana i standarde lije?enja na prostorima biv?e Jugoslavije, izvoze?i svoj model najprije u Italiju, a potom putem talijanske dijaspore i u mnoge druge zemlje svijeta. Odlazak bardova (Hudolin, Lang), anomija hrvatskog dru?tva te  ratna zbivanja zadala su udarac vitalnosti klubova u devedesetim godinama, da bi zadnjih deset godina ponovno do?lo do revitalizacije broja klubova i kvalitete rada. Ipak, unato? postojanju ?kole sa najve?om tradicijom na podru?ju socijalne psihijatrije, model ne funkcionira u svim ?upanijskim jedinicama, a glavni uzroci su nedostatna organizacijska i financijska skrb dr?avne i lokalne uprave, izostanak interesa stru?njaka za rad na podru?ju alkohologije te nedovoljna edukacija stru?njaka iz alkohologije na dodiplomskim i postdiplomskim studijima i specijalizacijama.

Umjesto da se sustavnim pristupom navedenih ?imbenika osigura prosperitet i daljnji razvoj modela tretmana, na ?alost, on jo? uvijek po?iva uglavnom na voluntarizmu i entuzijazmu nekolicine stru?njaka.

U?e?i i stje?u?i iskustvo na izvorima  Jonesove terapijske zajednice, te doktrine anonimnih alkoholi?ara, ranih ?ezdesetih godina u Londonu, Hudolim modicifira genijalno navedene programe u program tzv ?zagreba?ke alkoholo?ke ?kole?, odnosno ?Hudolinov model?. Za razliku od uzora AA, Hudolin u rad KLA uvodi stru?nog djelatnika, obiteljski pristup u okviru teorije sustava, te bri?e religioznu potku, kako bi uop?e mogao program razviti u tada socijalisti?koj i ateisti?koj dr?avi. Ipak, od te iste dr?ave uzima najbolje, dakle cijelu vojsku lije?nika, medicinskih sestara, socijalnih radnika i defektologa koji zahvaljuju?i voluntarizmu po?inju djelovati u klubovima, stvaraju?i ina?icu bolju od samog originala. Sami AA zbog skupo?e stru?njaka u zapadnim zemljama nisu si mogli priu?titi stru?nog djelatnika.

Ve? od ?ezdesetih Klinika za alkoholizam, psihijatriju i neurologiju dana?nje KB ?sestre milosrdnice? (poznatija kao Vinogradska) postaje svjetionik alkohologije na ?irem podru?ju, ?ire?i model i na zemlje biv?e dr?ave, potom Italiju i brojne druge zemlje.Model je temeljen na sveobuhvatnom tretmanu koji uklju?uje mjere primarne prevencije kroz edukacije i aktivnosti tijekom ?kolovanja i kroz medije, zatim institucionalni sekundarni tretman kroz klinike i bolnice, uklju?uju?i stacionarni model i parcijalnu hospitalizaciju, te posljednje, ali i najva?nije, rehabilitaciju kroz mre?u klubova lije?enih alkoholi?ara, najzna?ajniju udrugu na podru?ju zdravstva i socijalne medicine i psihijatrije.

Ipak, umirovljenjem Hudolima, te ranom smr?u nasljednika Langa, gubi se zamah razvoja u kasnim osamdesetim, ?to biva dodatno katalizirano raspadom dotada?njeg dru?tvenog sistema, njegovom anomijom te kona?no rasplamsajem rata na podru?ju Hrvatske. Zaokupljeno ratom, masom prognanika i stradalnika, nadle?na ministarstva i slu?be gube interes za alkohologiju, te reduciraju organizacijsku i financijsku pomo? institucijama sistema. Rezultat svega je pad broja klubova na svega ?ezdesetak u cijeloj RH, s tim da je u regijama zahva?enim ratom broj klubova pao na prste jedne ruke.

Zahvaljuju?i nekolicini stru?njaka (Breitenfeld, Marini?, Golik, Nenadi?) zaustavlja se daljnje uru?avanje klubova, revitalizira se djelovanje Hrvatskog saveza klubova lije?enih alkoholi?ara (HSKLA) te kre?e u mukotrpni postupni porast broja klubova, razvoj alkoholo?ke mre?e, izradu smjernica djelovanja (Thaller, Maru?i?) te senzibilizaciju javnosti za poreme?aje i probleme povezane s uporabom alkohola(Breitenfeld, Maru?i?, Zori?i?).

Ipak, zadnjih ?est sedam godina, po preuzimanju odgovornosti za djelovanje saveza od strane nove generacije alkohologa, predvo?ene Zori?i?em (Torre, Mato?i?, Ore?kovi?, Lesica, Kre?o, Zudenigo, ?iki?, Bakula, Lakner) kataliziran je proces podizanja intenziteta i kvaliteta rada u hrvatskoj alkohologiji. U ve?em dijelu psihijatrijskih ku?a standardiziran je program rada, temeljen na Minnesotta modelu, obiteljskoj sustavnoj terapiji, te rehabilitaciji kroz klubove. U?injen je i ogroman napor u senzibilizaciji dr?avne i lokalne vlasti za materijalnim i organizacijskim podupiranjem klubova lije?enih alkoholi?ara. Zna?ajni napori na podru?ju organizacije edukacije i supervizije rada stru?njaka urodili su osnivanjem ?kole trajne edukacije stru?njaka u KB Sestre milosrdnice?, te alkoholo?kim ?kolama i seminarima (Mali Lo?inj, Krk, Zagreb?).

Javnost je unato? prvotnom otpru, odnosno tendenciji da na ra?un ovisnosti o drogama minimalizira sve ostale ovisnosti, ipak senzibilizirana za alkoholizam kao najve?i javnozdravstveni problem povezan sa psihoaktivnim tvarima. Referentni centar Ministarstva zdravstva RH.-psihijatrijska klinika u Vinogradskoj, zajedno s HSKLA pomogla je organizaciji i djelovanju klubova u susjednoj BiH, te tijesno sura?uje sa stru?njacima iz okolnih zemalja (Italija, Slovenija, Srbija, Makedonija, Austrija).

Ipak, unato? objektivno postoje?im i priznatim uspjesima, jo? uvijek smo daleko od zacrtanog i ?eljenog. Jedan dio krivnje le?i u objektivnim okolnostima, jedan u subjektivnim.

Kao objektivno postoje?i faktori  na prvo mjesto dolazi nedostatak osvije?tenosti dru?tva, nazdravi?arska kultura povezana s prekomjernom potro?njom alkohola, preferiranje ulaganja sredstava u tretman droga (lak?e se i radije mi odrasli bavimo tu?om nego na?om ovisno??u), utjecaj politi?kih lobija povezanih s alkoholnom industrijom), izostanak gratifikacije od strane pacijenata u po?etku lije?enja u alkohologiji.

S druge strane u subjektivne faktore spada mali broj stru?njaka alkohologa, nedovoljna stru?na i znanstvena izobrazba s podru?ja ovisnosti, kako u dodiplomskoj, tako i u postdiplomskoj i specijalisti?koj nastavi), okretanje ve?eg dijela stru?njaka ka biolo?koj psihijatriji, koja je istodobno i lak?a i financijski isplativija (puno je lak?e kao terapijsko sredstvo koristiti tabletu nego sebe, odnosno stupanj davanja sebe pacijentu je znatno manji). Nedopustivo je da u ovom trenutku odre?eni regionalni centri sa medicinskim fakultetima (Osijek, Split) nemaju formiran sustavan model tretmana alkoholizma temeljen na zajedni?kom modelu. ?tovi?e, ne samo da nemaju zajedni?ki, nemaju na podru?ju alkohologije skoro nikakav model. S druge strane, stru?njaci u kroni?nim psihijatrijskim bolnicama (Popova?a, Rab, Ugljan) vrijedno obavljaju velik dio posla, poku?avaju?i nadoknaditi izostanak organiziranog modela u regionalnim centrima, S obzirom na imperativ uklju?ivanja obitelji u tretman, te prostornu dislociranost navedenih bolnica, jasno je da su one u startu hendikepirane  i da ne mogu nadoknaditi izostanak tretmana u ?upanijskim sredi?tima. Apsurdno je da danas, u vrijeme kada EU priti??e i gura Hrvatsku psihijatriju u pravcu razvoja programa komunalne psihijatrije(psihijatrija u zajednici), ne mo?emo uspostaviti jedinstven model tretmana u cijeloj zemlji, odnosno prestati slijepo braniti broj golig bolesni?kih postelja u psihijatrijskim ustanovama.

Oyster Perpetual Rolex replica watches uk Deepsea's one-way rotating outer ring is finished with a black Cerachrom ceramic ring made of uk replica watches extremely hard and hard-to-corrosion ceramics that are not scratch-resistant and replica watches online will not fade even when exposed to UV light; molded numbers and scales with PVD physics Vapor deposition coating technology is a rolex replica uk plated with platinum to help divers set the dive time.

Za uspostavu psihijatrije u zajednici treba puno vi?e od deklarativne podr?ke struke koja brane?i svoju tromost i interese postaje glavna ko?nica transformaciji i osuvremenjivanju hrvatske psihijatrije.

Upravo je model zagreba?ke alkoholo?ke ?kole pokazao svu uspje?nost multidisciplinarnog pristupa tretmanu alkoholi?ara, pokazao je da gledano sustavom ?ulo?eno-dobiveno? model za jako mala financijska izdvajanja daje visoke rezultate, posti?u?i apstinenciju u pacijenata na 5 godina od preko 40%, ?to je u svjetskim okvirima izuzetan rezultat.

Zahvaljuju?i poduzetim naporima na dodatnoj edukaciji mladih stru?njaka, stasala je generacija mla?ih lije?nika, psihologa, socijalnih radnika, socijalnih pedagoga i visoko ?kolovanih medicinskih sestara voljnih da preuzmu ulogu u radu na podru?ju alkohologije. Treba im samo osigurati osnovne uvjete i sredstva za njihov rad, a ulo?eno na podru?ju tretmana alkoholizma vi?estruko se dru?tvu vra?a.

 

Literatura:

  1. Hudolin V. Alkohologija. Zagreb: Institut za prou?avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih narkomanija; 1972.

  2. Lang B. Terapijska zajednica alkoholi?ara. Zagreb: Radovi Centra za prou?avanje i suzbijanje alkoholizma i drugih ovisnost; 1977.

  3. Jellinek EM. The Disease Concept of Alcoholism. New Haven: Hillhouse Press; 1960.

  4. Me?unarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema. Deseta revizija (MKB 1O), Zagreb: Medicinska naklada; 1994.

  5. Golik-Gruber V, Breitenfeld D, Potkonjak J, Koli? N, Zori?i? Z. The evaluation of treatment of alcoholics in weekend hospital after two years. Alcoholism 2001; 37 (1): 45-51.

  6. Zori?i? Z, Ivan?i? I, Mato?i? A. Importance of the Club of Treated Alcoholics.  Alcoholism 2006; 42 (1): 35-42.

  7. Zori?i? Z, Ivan?i? I. Vladimir Hudolin and his work. Acta Clin Croat  2007; 46 (2): 187-188.

  8. Torre R, Zori?i? Z, Ore?kovi? A. Rad, radno mjesto i pijenje alkoholnih pi?a. Socijalna Psihijatrija 2009; 4: 216-21.

  9. Zori?i? Z, Golik Gruber V, Moravek D, ?aku?i? A. Rehabilitacija bolesti ovisnosti. Znanstveni simpozij: bolesti ovisnosti. Zagreb 2010. Alcoholism 2010; 46

  10. Torre R, Zori?i? Z, Katini? K, ?kifi? B. Anonimni alkoholi?ari. Med Jad 2010: 40(1-2):19-25.